Radno vreme:

06:30 - 21:00

Intermitentni fasting

U potrazi za informacijama u vezi sa mršavljenjem, pored raznih oblika „low carb“ dijeta naići ćeš i na pojam intermitentnog fastinga. Sigurno si svestan činjenice da ni jedan šablon u ishrani nije univerzalan za svakoga. Način na koji se hraniš mora da bude prilagođen tvom telu i načinu života, stoga ne bi trebalo da sprovodiš bilo kakvu dijetu bez saveta sa stručnim licem.

Intermitentni fasting predstavlja specifičan model ishrane putem koga osoba svesno i ciljano produžava vreme “gladovanja” u jednom danu, kako bi postigla određeni metabolički efekat. U zavisnosti od toga koliko dugo traje period gladovanja/hranjenje, postoje različite vrste intermitentnog fastigna. Jedan od najčešće primenjivanih šablona je 16/8. Više detalja o ovom modelu ishrane možeš da vidiš ovde.

U ovom šablonu, osoba ne jede ništa 16 sati, dok u vremenskom prozoru od 8 sati ima 2-4 obroka. Oni mogu biti različito koncipirani u zavisnosti od broja kaloraja I težine/vrste dijete. Postoje I mnoge druge vrste intermitentnog fastinga.

Benefiti intermitentnog fastinga

  • Smanjenje  triglicerida I holesterola, krvnog pritiska, markera inflamacije, oksidativnog stresa, šanse za dobijanje kancera.
  • Povećanje autofagocitoze (oporavak ćelije), dejstva hormona rasta na metabolizam, metaboličke efikasnosti (dejstvo nor I epinefrina).
  • Poboljšanje  kontrole apetita, kontrole nivoa šećera u krvi, kardiovaskularne sposobnosti, neurogeneze I neuroprotektivnosti. Gubitak  masnih ćelija.

Mi ne preporučujemo intermitentni fasting!

Broj studija o intermitentnom fastingu je mali, većina je rađena na životinjama, kao i na grupama ljudi koji u većini slučajeva nisu optimalno birane, stoga ideju o intermitentnom fastingu treba uzeti sa zadrškom. Najbolje je da se iskoriste principi individualizacije, principi pravilne ishrane i optimizacije u odnosu na tip individue i njenog cilja. Iako neki od navedenih benefita izgledaju na prvi pogled interesantno, fasting je generalno baziran na prolongiranju stanja stresa i kao takav može uticati krajnje kontraproduktivno na metabolizam i na mentalno stanje ukoliko nije striktno vremenski kontrolisan (trajanje u danima, mesecima). To je ujedno i razlog zbog kog smatramo da ne treba preskakati doručak sem ukoliko ne postoji određena namera. Zašto je doručak najbitniji obrok u danu detaljno je objašnjen u našem videu.